Pretraživanje

Bura je suh, hladan silazni vjetar koji puše na mahove iz smjera sjevera-sjeveroistoka do istoka-sjeveroistoka. Jačina bure objašnjava se postojanjem toplog zraka nad površinom mora, te hladnim slojem zraka iznad planinskih lanaca u primorju koji uzrokuju snažno zračno strujanje radi izjednačavanja pritiska.

Duž istočne obale područja zaštićena od bure su zapadna obala Istre, zavjetrina otoka Unije, zavjetrina Dugog otoka, kopno pod obalom u Zadarskom kanalu, zavjetrinska strana Kornatskog otočja, te zavjetrina otoka Mljeta.

Bura pretežno puše zimi. Ljeti obično traje jedan dan ili nekoliko sati, dok zimi može puhati danima.

Jugo

Jugo ili široko je topao i vlažan vjetar koji puše iz smjera istoka - jugoistoka do juga - jugozapada. Posljedica juga su visoki valovi i kiša. Jugo je karakterističan vjetar za južni Jadran, gdje duže i jače puše nego na sjevernom dijelu. Predznaci juga su zatišje na moru, slabi promjenjivi vjetrovi, mutni horizont, porast temperature i vlage, te postupni pad tlaka.

Valovi iz smjera jugoistoka postaju sve veći. Jugo, za razliku od bure, nikada ne zapuše iznenada već se razvija sporo.

Maestral

Maestral (maeštral, smorac) je dnevni termički vjetar koji puše iz smjera sjeverozapada, a nastaje kao posljedica razlike u brzini zagrijavanja kopna i mora. Prisutan je od proljeća do jeseni, a tijekom dana često mijenja smjer puhanja. Na južnom Jadranu maestral je izraženiji nego na sjevernom, te počinje ranije puhati. U popodnevnim satima može dostići brzinu od 20 do 35 čvorova, što je posebice izraženo na Bolu na Braču i Vignju na Pelješcu, područje koje ponajviše posjećuju surferi.

Burin

Burin je vjetar koji puše suprotno od maestrala. Puše noću, uglavnom iz smjera sjevera, sjevero-istoka na sjevernom Jadranu, a na južnom s istoka ili jugoistoka. Najjači je pred zoru, a nakon toga ubrzo prestaje.

Nevera

Nevere su termičke vrtložne oluje koje se pojavljuju velikom brzinom sa otvorenog mora (zapada). Kratko traju, ali imaju veliku snagu. Najčešće su ljeti, uglavnom na sjevernom Jadranu i popraćene su grmljavinom. Predznaci su razvoj bijelog kumulusa, te sve viši i tamniji viši oblak, čiji se vrh počinje širiti u prugu. Prije nailaska nevere zavlada tišina. U pravilu javljaju se nakon višednevnih sparina, toplih noći i zamućivanja obzora.